IZUMI

Hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof sve je to bio Ruđer Bošković. Svakoj od ovdje navedenih znanosti Bošković je nekako pridonio. Matematika- Ruđer se bavio mnogim matematičkim promlemima: beskonačno malim veličinam, logaritmima negativnih brojeva itd. Bavio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.). Unjima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinom svjetlosti konstatnom. U geodeziji, 1741. Ruđer Bošković je iznio ideju o geoidu kao obliku zemlje. U geofizici je istraživao polarnu svjetlost 1738., plimu i oseku 1747. te vrtložni vjetar koji je opustošio dio Rima 1749.Bohrov model atoma je izravna posljedica Boškovićevaa modela atoma. On uvodi zakon sila, koje su odbojne malim međuelektonskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija Michael Faraday.

Bohrov model atoma.